.. Đuzepe Verdi
Srpsko narodno pozorište
.. NABUKO - opera u četiri čina
 
 
Obnova: 18. oktobra 2007. godine
Premijera: 8. maja 1983. godine
Libreto
Temistokle Solera
Dirigent
ZORAN JURANIĆ, k.g.
Reditelj
DEJAN MILADINOVIĆ
Scenograf
MILETA LESKOVAC
Kostimograf
JASNA PETROVIĆ-BADNjAREVIĆ
Režijska obnova
KATARINA MATEOVIĆ-TASIĆ
Dirigent Hora
VESNA KESIĆ-KRSMANOVIĆ
Obrada teksta za displej
IVAN SVIRČEVIĆ
   
Koncertmajstori
Aleksandra Krčmar, Vladimir Ćuković
Korepetitori
Gleb Gorbunov, Irina Mitrović
  Filip Milisavljević
Sufleri
Boženka Očovaj, Milana Cap-Ćujić
Inspicijenti
Tanja Cvijić, Dejan Teodorović, Olga Banovčanin
Majstor svetla
Mladen Bukarica
 
     
U L O G E
 
Nabuko, kralj Vavilona
Anatolij Fokanov, k.g.
Ismail, nećak jerusalimskog kralja
Slavoljub Kocić / Saša Petrović
Zakarija, veliki prvosveštenik Jevreja
Branislav Jatić
Abigaila, robinja - usvojena kćerka Nabuka
Svitlana Dekar / Viktorija Čenska, k.g.
Fenena, kćerka Nabuka
Violeta Srećković / Jelena Štulić
Veliki sveštenik
Goran Krneta
Abdalo, oficir
Igor Ksionžik / Aleksandar Manojlović
Ana, sestra Zakarije
Laura Pavlović / Jaroslava Benka-Vlček
   
HOR I ORKESTAR SNP, STATISTI
Mesto događanja: Jerusalim i Vavilon, 578. godine pre nove ere
 
   
F O T O
 
 
 
 
   
NABUKO
O OPERI
 
  Opera Nabuko spada u rane Verdijeve opere, treća je po redu, komponovana 1842. Međutim, u njoj je već prisutan individualni izraz mladog kompozitora. Muževna snaga stvorila je žive karaktere na sceni, a veličanstveni horovi porobljenih Jevreja prvi put su uzdigli i uzbudili duhove slušalaca. Dramska situacija zarobljenog jevrejskog naroda kojeg su Vavilonci odveli u svoju zemlju, bila je slična tadašnjem položaju Italije, koja je, razjedinjena i delom pod okupacijom austrijske carevine, težila ujedinjenju u jedinstvenu državu. I nije stoga čudo što je Verdija, velikog rodoljuba, najpre uzbudio prizor u kojem zarobljeni Jevreji na obali Eufrata čeznu za dalekom domovinom, pa je u jednoj grozničavoj noći stvorio jedinstveni hor Poleti misli, na krilima zlatnim (Hor Jevreja). Taj prizor postao je dramaturškim i muzičkim jezgrom čitave opere. Već od praizvođenja u milanskoj Skali 1842, koja je ispraćena ovacijama, taj je melodiozni hor izašao na ulice Italije i pevan je kao revolucionarna himna, i sve do naših dana ostao je jednom od najpopularnijih "tačaka" operskog repertoara. Ljubav prema domovini, verska mržnja, ludilo, pokajanje - ta temeljna ljudska stanja su prisutna u operi Nabuko. Sam Verdi zapisao je mnogo kasnije: "To je opera s kojom u stvari započinje moja umetnička karijera", a s tom operom započinje i njegova međunarodna slava.
 
   
ZORAN JURANIĆ
O DIRIGENTU
 
  Rođen 1947. godine u Rijeci, gde je završio gimnaziju i srednju muzičku školu. Na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji studirao teoriju muzike, zatim kompoziciju u klasi prof. S. Šuleka i dirigovanje u klasi prof. I. Đadrova. Diplomirao je 1972. godine i odmah je angažovan za šefa Hora u Operi Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu, gde je od 1987. stalni dirigent. Obavljao je dužnost umetničkog direktora Opere HNK "Ivan pl. Zajc" u Rijeci, u dva navrata bio je direktor Opere HNK u Osijeku, a od 2002. do 2005. godine direktor je Opere HNK u Zagrebu. Kao dirigent nastupao je u svim vodećim muzičkim centrima bivše Jugoslavije i u inostranstvu (Italija, Francuska, Nemačka, Mađarska, bivši SSSR i drugde). Juranićev operski repertoar obuhvata više od 50 naslova, od čega nekoliko praizvedbi. Sarađivao je s mnogim orkestrima i komponovao veliki broj zapaženih dela, od kojih su mnoga izvođena, snimljena i štampana. U zagrebačkoj Operi, u okviru Muzičkog bijenala 1999, s velikim uspehom izvedena je njegova operska farsa Pričaj mi o Augusti. Njegovo sledeće opersko delo, Neobični događaji iz života pingvina, takođe pripada žanru operske farse, izvedeno je s velikim uspehom u Hamburgu 2007. godine. Objavio je niz muzikoloških tekstova i učestvovao na naučnim skupovima u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji. Jedan je od osnivača Zajčevih dana. Objedinivši svoja kompozitorska, muzikološka i dirigentska zanimanja, revidirao je i izveo velik broj zaboravljenih opera Ivana pl. Zajca, ali i drugih kompozicija hrvatskih autora, od Bajamonija i Sorkočevića do A. Smarelja. Pedagoškim radom bavi se od 1975., od 2005. redovni je profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Za svoj kompozitorski, muzikološki i dirigentski rad nagrađen je s više nagrada i priznanja. Član je Udruženja muzičkih umetnika Hrvatske, Hrvatskog muzikološkog društva i Hrvatskog udruženja kompozitora, gde je u Upravnom odboru.
 
   
GOSTI SOLISTI
 
  ANATOLIJ FOKANOV, bariton - Prvak Mađarske nacionalne opere u Budimpešti
Završio je Muzičku akademiju u Novosibirsku (Rusija) u klasama za solo pevanje i dirigovanje.
Odmah po završenim studijama postaje solista Opere u Novosibirsku i stalni gost opera u Saratovu, Ufi i Dušanbeu. Godine 1991. osvojio je prvu nagradu na prestižnom takmičenju "Vitalij Sobinov". Još u Rusiji je primećen kao vrsni tumač uloga  baritonskog faha. Radio je sa takvim dirigentima kao što su I. Zak, A. Kac i K. Kondrašin. Nakon nekoliko sezona u kojima je stalni gost Mađarske nacionalne opere u Budimpešti, 1992. postaje član ove ugledne operske kuće. Gostovao u Francuskoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Egiptu, Slovačkoj, Izraelu, na Tajlandu, u Belgiji, Austriji, Češkoj, Grčkoj, Španiji, Poljskoj, Srbiji, Nemačkoj i Japanu, gde je čest gost. Repertoar Anatolija Fokanova obuhvata oko 200 uloga, od kojih izdvajamo neke: Skarpija (Toska), Renato (Bal pod maskama), Magbet (Magbet), Onjegin (Evgenije Onjegin), Valentin (Faust), Tomski (Pikova dama), Žorž Žermon (Travijata), Rigoleto (Rigoleto), Ešton (Lučija od Lamermura), Jago (Otelo), Eskamiljo (Karmen), Luna (Trubadur), Poza (Don Karlos), Amonasro (Aida), Nabuko (Nabuko), Dulkamara (Ljubavni napitak) i dr.

VIKTORIJA ČENSKA, sopran
- Solistkinja Nacionalne opere Ukrajine u Kijevu
Jedna od najperspektivnijih mladih operskih umetnica čija karijera doživljava nagli uspon.
Završila je Odsek za horsko dirigovanje na Ukrajinskoj nacionalnoj muzičkoj akademiji (1994),  zatim i Odsek za solo pevanje (1999), kao i postdiplomske studije na istom Odseku (2000). Još za vreme studija dobija angažman u Dečjem muzičkom pozorištu u Kijevu, gde joj odmah dodeljuju uloge prvog sopranskog faha. Od 2007. godine solistkinja je Nacionalne opere Ukrajine u Kijevu. Gostovala je u mnogim operskim teatrima bivšeg SSSR-a, Zapadnoj Evropi i Japanu. Njene interpretacije redovno dobijaju najviše ocene (kritičari ističu ujednačenost i nosivost glasa, njegovu neobičnu pokretljivost i prefinjenu muzikalnost).
Repertoar: S. Rahmanjinov, ALEKO - Zemfira, Ž. Bize, KARMEN - Mikaela, P. I. Čajkovski, EVGENIJE ONjEGIN - Tatjana,  JOLANTA - Jolanta, Š. Guno, FAUST - Margarita, Đ. Pučini, MADAM BATERFLAJ - Ćo-Ćo-San, Ž. Ofenbah, HOFMANOVE PRIČE - Đulijeta, V. Belini, NORMA - Norma, Đ. Verdi, NABUKO - Abigaila,  MAGBET - Ledi Magbet i dr.
 
   
SINOPSIS
 
  Prvi čin - Solomonov hram u Jerusalimu. Uplašeni jevrejski narod moli se bogu za spas, jer je u njegovu zemlju prodrla vavilonska vojska pod vođstvom kralja Nabuka. Prvosveštenik Zakarija i sveštenici leviti umiruju narod svojom molitvom. Nabukova kćerka Fenena pala je u ruke Jevreja i Zakarije se nada da će tim zalogom moći da spreči Nabuka da poruši Solomonov hram. Stiže jevrejski vojskovođa Ismail i javlja da se Nabukova vojska približava. Svi odlaze da brane grad, a prvosveštenik Zakarija poverava Fenenu Ismailu. Ismail teši Fenenu koju je zavoleo dok je bio izaslanik na Nabukovom dvoru gde ga je ona spasla iz tamnice i štitila od svoje starije sestre Abigaile koja ga je progonila. Njihov razgovor prekida njen dolazak s grupom vavilonskih vojnika. Abigaila nudi Ismailu i njegovom narodu spas ako pođe s njom, ali on to odbija. Nabuko i njegova vojska pobednički pristižu. Prvosveštenik Zakarija preti kralju Nabuku da će ubiti njegovu kćerku Fenenu ako sruši hram, ali ga Ismail sprečava i oslobađa Fenenu. Prvosveštenik Zakarija ga proklinje, a Vavilonci odvode Jevreje u ropstvo.
Drugi čin - Prva slika. Hram boga Baala. Abigaila iz starih dokumenata saznaje da je Nabukov presto namenjen Feneni a ne njoj, pošto je njena majka ropkinja. Hoće da se osveti Nabuku, preti Feneni. Razmišlja o svojoj ljubavi prema Ismailu. Nailazi veliki sveštenik i nagovara je da obori Nabuka s vlasti i da zauzme presto.
Druga slika. Predvorje kraljevske palate u Vavilonu. Zakarija okuplja levite, sveštenike Solomonovog hrama, na molitvu. Fenena prelazi u njihovu veru. Nailazi Ismail i sveštenici ga osuđuju kao izdajnika. Vojskovođa Abdalo javlja Feneni da se Abigaila pobunila i da dolazi s vojskom koja veruje da je Nabuko pao u borbi. Stižu veliki sveštenik i Abigaila koja traži od Fenene kraljevsku krunu. Tada dolazi Nabuko i, opijen snagom i slavom, proglašava sebe za boga. U tom času udari ga munja i pomrači mu se um. Abigaila uzima kraljevsku krunu.
Treći čin - Prva slika. Dvorana u kraljevskoj palati u Vavilonu. Abigaili se klanjaju sveštenici i vojska, pošto je prigrabila vlast nad Vavilonom. Veliki sveštenik traži smrt za zarobljene Jevreje i Fenenu, koja je izdala veru svojih otaca. Abigaila svojom lukavošću dobija pečat na smrtnu presudu od poremećenog Nabuka. Do njegove svesti prekasno dolazi misao da je s time i svoju ćerku osudio na smrt. Moli Abigailu da je poštedi, ali ona ga baca u tamnicu.
Druga slika. Na obalama Eufrata. Zarobljeni Jevreji čeznu za svojom domovinom. Pevaju čuvenu pesmu Poleti, misli, na krilima zlatnim. Prvosveštenik Zakarija hrabri ih predskazanjem o propasti Vavilona i oslobođenju njihove zemlje, Judeje.
Četvrti čin - Prva slika. Tamnica. Nabuko se budi uznemiren teškim snovima. Čuje trube koje oglašavaju pogubljenje zarobljenih Jevreja i njegove kćerke Fenene. U očajanju pada na kolena i moli se judejskom bogu, Jehovi. Iznenada mu se vraćaju snaga i svest. Vojskovođa Abdalo prodire u tamnicu i oslobađa Nabuka koji žuri da spase Fenenu i osuđene Jevreje.
Druga slika. Hram boga Baala. Uz zvuke posmrtnog marša na trg dolaze osuđeni Jevreji. Među njima su Zakarije, Fenena i Ismail. Veliki sveštenik i dželati pripremaju se za izvršenje kazne. Fenena peva svoju poslednju molitvu. U tom času stiže Nabuko sa svojim vernim ratnicima. Kip vavilonskog boga Baala se ruši. Svi kleknu i zahvaljuju Jehovi. Poražena Abigaila na samrti moli za oproštaj. Zakarija proglašava Nabuka za kralja. Svi u tome vide božju volju.
 
Srpsko narodno pozorište 2007